Astra poslovni inženjering

Astra poslovni inženjering opet ima otvorenu poziciju za STUDENTA (m/ž) KAO PRIPRAVNIKA U RAČUNOVODSTVU
Zagreb, Zagrebacka cesta 143a (zapadni dio grada)

Kroz godine nam se pokazalo da je najbolji način za održavanje visoke kvalitete usluge upravo educiranje ljudi od njihovih studentskih dana. Danas nam veliki udio naših računovođa i team lidera čine upravo ljudi koji su k nama došli kao studenti. Uspostavili smo jasne mentorske pozicije i uvodimo trenutno još jednu studentsku poziciju na puno radno vrijeme (naravno, razumijemo fakultetske obaveze). Krajem 2024.smo vecinu nasih studenata i zaposlili i rasporedili u timove pa je vrijeme za nove studente koji se vide u ovom poslu.

Tražimo:
- Studente zadnjih godina koji mogu raditi praktički full time, po mogućnosti sa smjera računovodstva
- solidno znanje engleskog jezika (posebno u govoru) jer imamo sve više "stranih" tvrtki klijenata
- prethodno iskustvo na računovodstvenim poslovima je poželjno, ali nije uvjet

Početak rada je oko 10.03., početna satnica je 6,10 eur. U pravilu satnica raste svakih nekoliko mjeseci ili idemo svaki svojim putem. Životopise možete poslati na mail: [email protected] s naznakom “studentski posao”

IT sektor u prva tri kvartala 2024.: najgore prošlo ⁉

Jučer je održan 61. CISEx meetup u sklopu kojeg je naša Tajana Barančić predstavila rezultate analize sektora za prvih 9 mjeseci koju radim na uzorku kompanija koje nose 20% prihoda, 27% izvoza i 22% zaposlenika sektora J62.

- Rast prihoda u 2023. iznosio je 10%, dok je za razdoblje Q1-Q3 2024. zabilježen rast od 12%, uz blagi oporavak izvoza (11%). Ovo je pozitivan razvoj situacije jer je do 31.05.2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. rast prihoda bio 6%, a izvoza 3% (što nije neobično jer su Q1 i Q2 2023. bili jako dobri, kao rezultat prelijevanja projekata iz nikad jače 2022.).

- U prvih 5 mjeseci ove godine, 38% kompanija iz uzorka je imalo pad prihoda, a 39% pad izvoza u odnosu na isto razdoblje 2023.
U prvih 9 mjeseci 2024. pad prihoda bilježi 22% kompanija, pad izvoza je evidentiran kod 27% kompanija iz uzorka, a sami postotci pada kod tih kompanija nisu više dramatični- pozitivan pomak.

- Najveći rast u prosjeku i dalje imaju razvojni centri stranih kompanija (tu se očekuje značajan rast iduće godine) i kompanije s etabliranim produktima

- Prosječna plaća u sektoru za kolovoz iznosi 1.822 eura što je rast od 5,9% u odnosu na 08/2023 (DZS), istovremeno prosječna plaća na razini države raste 15% u razdoblju 1-8/2024 u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Broj zaposlenih u našem uzorku raste za 3% (rujan 2024/rujan 2023) te isto toliko prema DZS. U 2024. nema rasta broja zaposlenika u J62, za sada (sitno preko 35.000).

Sentiment za 2025.:
U kompanijama s kojima razgovaramo vlada umjeren optimizam uz dozu opreza. Rekordne stope rasta iz 2021./2022. nitko ne očekuje (teško će se ponoviti), ali pozitivni pomaci su vidljivi. Najgore je, nadamo se, prošlo u ovom valu.

Krajem godine očekujemo rast broja zaposlenika u sektoru, primarno zbog ukidanja olakšice za mlade do 30 godina pa će mnogi gledati da zaposle svoje studente prije kraja godine kako bi zadržali za njih tu olakšicu idućih 5 godina. Podsjetnik još jednom svima koji sad mislite zapošljavati, kao i u iduće 3 godine- prijavite poreznu olakšicu prema Zakonu o poticanju ulaganja još ove godine jer od iduće godine se stvar malo komplicira. Još stignete umanjiti stopu poreza na dobit za 50% već za 2024.

HVALA svima koji mi dajete redovito podatke o poslovanju kako bi ove analize tokom godine bile moguće. Pozivam sve koji niste u uzorku, javite mi se ako želite biti. Što bolji uzorak, to bolja informacija.

Astra poslovni inženjering ima otvorenu poziciju za STUDENTA (m/ž) KAO PRIPRAVNIKA U RAČUNOVODSTVU
Zagreb

Kroz godine nam se pokazalo da je najbolji način za održavanje visoke kvalitete usluge upravo educiranje ljudi od njihovih studentskih dana. Danas nam veliki udio naših računovođa i team lidera čine upravo ljudi koji su k nama došli kao studenti. Uspostavili smo jasne mentorske pozicije i uvodimo trenutno još jednu studentsku poziciju na puno radno vrijeme (naravno, razumijemo fakultetske obaveze). Cilj je stvoriti vrhunske računovođe kroz nekoliko godina.
Tražimo:
- Studente zadnjih godina koji mogu raditi praktički full time, po mogućnosti sa smjera računovodstva
- solidno znanje engleskog jezika (posebno u govoru) jer imamo sve više "stranih" tvrtki klijenata
- prethodno iskustvo na računovodstvenim poslovima je poželjno, ali nije uvjet

Ukoliko se sve zvijezde poslože, nadamo se da ćemo naše studente sve i zaposliti kad završe fakultete.

Početak rada je kroz tjedan-dva, što prije tim bolje, početna satnica je 5,30 eur za one bez ikakvog prethodnog iskustva u racunovodstvu (6,10 eur od 1.1.2025.). U pravilu satnica raste svakih nekoliko mjeseci ili idemo svaki svojim putem. Životopise mozete poslati na mail: [email protected] s naznakom “studentski posao”

UKIDAMO OLAKŠICE ZA MLADE DO 30 GODINA JER KAO NE TREBA, ALI ZATO ISTOVREMENO MIJENJAMO ZAKON DA OMOGUĆIMO MLADIMA DA KAD BUDU DOMA NEZAPOSLENI LAKŠE DOĐU DO NAKNADE HZZ-a ZA NEZAPOSLENE???
Zadnje vrijeme je hot tema ukidanje olakšice plaćanja doprinosa za mlade do 30 godina čime takva osoba od iduće godine košta poslodavca 16,5% više. Ministar Piletić to opravdava na način: "Odluka Vlade je da s obzirom na rekordno nisku nezaposlenost, među njima i mladih – ta mjera više nema efekta jer ne utječe na plaću mladih ljudi, nego je isključivo povlastica koju koristi sam poslodavac"
Dakle, navodno nemamo problem s zapošljavanjem mladih, a plaća će ostati ista iako je trošak 16,5% veći (yeah sure, riječ je o novim zapošljavanjima, ili će poslodavci povećati budget za 16,5% za čovjeka, ili će čovjek dobiti manje za isti trošak poslodavca; suluda konstatacija).
Noooo, sada imamo novi moment. Isto to ministarstvo i ministar predlažu na Vladi neki dan Zakon o izmjenama i dopunama zakona o tržištu rada - to je onaj po kojem na HZZ-u dijele pare za zapošljavanje, ali i naknade nezaposlenima. I pazite sada, kažu oni u tom dokumentu:
„U prethodnom je razdoblju ostvaren velik napredak u pogledu stanja na hrvatskom tržištu rada. Unatoč tome, razina zaposlenosti još nije dosegnula prosjek Europske unije. Posebno su izraženi problemi dugotrajne nezaposlenosti i NEZAPOSLENOSTI MLADIH koji su povezani ne samo s nedostatnim opsegom ukupne potražnje za radom, već i s nedostatkom strukturne usklađenosti ponude rada i potražnje za radom."

Dakle, ipak su ti mladi problem, pa stoga predlažu smanjenje uvjeta tako da nam mladi nezaposleni mogu lakše ostvariti naknadu za nezaposlene na HZZ-u pa kažu i predlažu u zakonu:
„Nadalje, Analiza je pokazala da su osobe mlađe od 30 godina češće izložene kratkotrajnim radnim odnosima te im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima. Omogućavanjem prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima, mladim osobama se olakšava pronalazak adekvatnog dugotrajnog zaposlenja, čime bi se prevenirao povratak ove ciljne skupine u evidenciju nezaposlenih. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže za osobe mlađe od 30 godina smanjiti uvjet vremena provedenog na radu i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca."

Dakle, ukidaju mjeru oslobođenja od doprinosa za te mlade koja je poticajna poslodavcima da upravo njih zapošljavaju, ali će zato osigurati da ti isti mladi kad će se teže zapošljavati lakše dobiju pare za nezaposlene??? Sami kažu da je analiza pokazala da su kratkotrajno zaposleni, a mjera oslobođenja od doprinosa koju ukidaju jer je nepotrebna kako kažu, upravo se primjenjuje za ugovore na neodređeno vrijeme!!!
Što propuštam? Help?

OSVRT NA NOVI KRUG "POREZNE REFORME"
Iako je novi krug "reforme" trenutno samo na razini PowerPoint prezentacije i moguća su pogrešna tumačenja kao i naknade promjene (izmjene Zakona će tek uslijediti), od puno buke oko nekretnina je nekako prošla ispod radara mjera ukidanja olakšica kod zapošljavanja mladih do 30 godina.

Dakle, do sada, kada se osoba mlađa od 30 godina prvi p**a kod određenog poslodavca zapošljava na neodređeno vrijeme, poslodavac za tu osobu ne plaća 16,5% doprinosa na plaću 5 godina (što se produžuje ukoliko je bilo dugotrajnijeg bolovanja, porodiljnog i sl).
U 2023. godini je tu mjeru koristilo oko 55 tisuća poslodavaca za oko 215 tisuća radnika, to je ujedno bila i najjednostavnija potpora poslodavcima, nije bila "teška" ni skupa u provedbi i masovno se koristila, između ostalih i u IT sektoru.
Ovaj post nema za cilj kritiziranje novog kruga "reforme", za to slijedi kolumna 😁, već kao upozorenje poslodavcima da razmotre:
- zapošljavanje studenata koji su vam se pokazali dobri, prije kraja godine jer se očekuje da oslobođenje na 5 godina vrijedi i dalje za sve zaposlene do tada
- ukoliko imate radnike na ugovor na određeno vrijeme (npr., neku pripravničku mjeru, prvo zaposlenje) koji vam ističe u 2025., možda ipak prijeći na ugovor neodređeno vrijeme prije kraja ove godine

To je na 5 godina značajan iznos po zaposleniku, isplati se malo razmisliti i isplanirati.
Također, ako ćete zapošljavati, ne zaboravite provjeriti imate li uvjete za prijavu Zakona za poticanje ulaganja pa ako imate, učinite to prije nego zaposlite nove ljude da vam uđu u investiciju (podsjećam da će od iduće godine i taj zakon biti nepovoljniji pa ima smisla prijaviti i započeti s investicijom u ovoj godini).
Ne znam kako vama, ali meni ovaj novi krug "rasterećenja" stvara novo opterećenje 😂, možda nešto propuštam.

Gdje izvozimo telekomunikacijske i računalne usluge
Najviše izvozimo u SAD i Njemačku (svaka po 11%; trenutno prednjači SAD i tu od 2011. bilježimo najznačajniji rast plasmana); a slijede UK (9,8%) i Švedska (8,3%) te Austrija (4,5%), Švicarska (3,6%) i Slovenija (3,2%). Ukupno u ovih 6 država isporučujemo cca 52% našeg izvoza ICT usluga.

Izvor je HNB, podatke prikupljaju statističkim izvještajima, metodologija je opisana na njihovim stranicama. Nisam sigurna da su iznosi baš točni i ne poklapaju se baš u potpunosti s GFI izvještajima, ali za analizu po tržištima su sigurno relevantni. Podaci uključuju telekomunikacijske i računalne usluge, a popis zemalja je puno veći, ovdje su države s preko 1%)

REZULTATI IT SEKTORA 2023. (na bazi objavljenih fin. izvještaja)
Nema velikih iznenađenja u odnosu na procjene koje smo davali na bazi uzorka (J62).
- Rast prihoda 10% (3,4 milijarde)
- Rast izvoza 7% (1,6 milijardi); ne pamtimo kad je izvoz rastao manje od prihoda
- Rast broja zaposlenika 4,5-7% (ovisi o izvoru informacija); 35.336 zaposlenih u J62 u 12/2023; 34.664 u 04/2024 (ima prelijevanja u druge sektore u in-house IT odjele; freelancing, ne vjerujemo da su mnogi otišli u keramičare 😏)
- Prihod po zaposlenom oko 102 tis EUR; no, bez prodaje trgovačkog segmenta, samo od usluga dolazimo do cca 85 tisuća EUR godišnje po zaposlenom
- Blagi pad neto marže (ne na prvi pogled); i dalje neto dobit u prihodu oko 12%, bilo je bliže 13% u 2022., ali bolje nego smo očekivali
- Prosječna neto plaća u J62 u 2023. oko 1650-1700 EUR; nešto veće neto isplate zbog dodatnih neoporezivih primitaka. Realno su značajno veće jer u prosjek ulaze i direktorski minimalci i ruše ga značajno. U firmama s 20+ zaposlenika prosječna neto plaća je bila 2.100 EUR + neoporezive isplate
- Značajno porastao iznos isplaćenih otpremnina (logično, znamo da je bilo poslovno uvjetovanih otkaza)
Firme koje nisu izvoznici su rasle 16% u prihodu, bez rasta u broju zaposlenika.
Možda je zanimljivo, osvrnuti se na tvrtke s jednim zaposlenim koje isključivo ostvaruju prihode iz inozemstva (u pravilu freelanceri): oko 800 tvrtki pod tim uvjetima pretrage (100-ak više nego 2022.); prosječni prihod je 99K godišnje (rast 15%), nakon troškova (raznolikih: putnih, reprezentacija, najmova stanova, stipendija) , poreza na dobit i na isplatu ostaje prosječno cca 4.900 EUR neto mjesečno (uklj. neto plaću i neoporezive).
2024. će biti mnogima i dalje teška, no tržište se budi, firme kažu da imaju puno upita i vjerujemo da oporavak i veće stope rasta gledamo opet za 2025.godinu.

IT SEKTOR- kratki pregled
Uzorak 280 tvrtki koje predstavljaju oko 60% užeg IT sektora (NKD: J62) u prihodima za 2023.godinu bilježi:
- rast prihoda 11%
- rast izvoza 3-6% (mislimo da su neki zaboravili iskazati prihode iz inozemstva pa je zato ovaj raspon za moju optimističnu procjenu)
- pad profitabilnosti (bruto marža 10,6%; u 2022. neto marža, nakon oporezivanja iznosila cca 12,6%)
Ovo su i dalje podaci iz uzorka, postoci mogu još varirati, ali vjerujem ne baš značajno. Ono što smo govorili sad se i vidi - stradali su izvoznici, stradala je ionako niska prosječna profitabilnost, rast smo izvukli primarno s poslovanjem "doma". Inozemni razvojni centri su postojani, tvrtke s etabliranim produktima u pravilu i dalje imaju snažan rast. Ovo su prosjeci, to ne znači da nema izvoznika koji su jako rasli i sl. Detaljne analize po segmentima ćemo raditi u lipnju.
Podaci na puno manjem uzorku od ovog gore za Q1/2024 u odnosu na Q1/2023 pokazuje stagnaciju u prihodima, često i pad prihoda (lani smo imali rast u Q1).
Plaće u J62- u 2023. rasle oko 9% kao rezultat rasta u prva dva mjeseca 2023., dok u veljači 2024 u odnosu veljaču 2023. praktički nema rasta plaće prema DZS podacima.
Zaposlenost - tokom 2023. zaposleno oko 1500 novih ljudi u J62 (+4,5%), u Q1 2024. se smanjuje broj zaposlenika u odnosu na 12/2023 (cca 600-ak ljudi manje)
Na panelu naša Tajana Barančić će pričati više o plaćama po programskim jezicima, rolama, usporedbi s drugim zemljama..., a možda ćemo imati i finalne podatke sektora za 2023. Vidimo se 07.06. :-)

Ekipa s internim računovodstvom - Astra poslovni inženjering ima novu uslugu koju smo nazvali "Astra Temp Accounting Care"- bit ćemo zamjena za interne računovođe i šefove računovodstva kad su dugotrajnije spriječeni u obavljanju računovodstvenih poslova uslijed porodiljnih dopusta, dugotrajnijih bolovanja i slično.
Ova ideja je rezultat konkretnih upita tvrtki koje realno u ovakvim situacijama imaju problem jer je gotovo nemoguće pronaći kvalitetnu osobu kojoj možete povjeriti financije i računovodstvo na neko vrijeme (vjerujte, i inače je jako teško dobiti kvalitetnog računovođu, a bit će sve teže), a koja će vam doći kao zamjena na godinu ili dvije, jer takvi imaju puno bolje i dugoročnije poslovne prilike. Ne govorimo o administrativnim poslovima već o samostalnim računovođama. Računovodstvene agencije u pravilu zaziru od takvih aranžmana jer su kratkoročni i na određeno vrijeme, jer je obično riječ o većim tvrtkama od onih za koje uobičajeno rade, novim IT programima kojima nisu vični, nedostatku resursa i slično.
Astra ima veliki tim samostalnih računovođa, potpuno smo digitalni i informatički spretni (radimo u različitim programima i nije problem raditi i novom programu kojeg klijent interno koristi), a veliki klijenti nam nisu nepoznanica jer imamo puno takvih koje godinama kompletno pratimo u segmentu računovodstva i poreza.
Na linku u komentaru je više detalja kao i neki benefiti koje sami klijenti, kao i interni računovođe vide u takvoj usluzi.
Mi to vidimo kao naš "business as usual" samo na određeno vrijeme, a ako nekome pritom možemo riješiti problem, super :-)

Ove godine mijenja se Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji je na snazi od 2019., a za koji je IT sektor (primarno mi u Astri i CISEx) inzistirao godinama da nam ga vrate nakon što je bio ukinut 2014. Vratili su ga, ali lošeg, s premalim intenzitetima potpore i nevjerojatno zamišljenom provedbom. Dakle, potpore su od 12,5-25% za faze eksperimentalnog razvoja i industrijskog istraživanja (prema EU mogu ići od 25-80%), ali apsolutni hit je da korisnik mora napraviti izvještaj i uključiti umanjenje koje sam izračuna u svoju prijavu poreza na dobit ( i godišnje financijske izvještaje) i onda nakon puno mjeseci dobije od MINGOR-a obavijest da su oni to diskontirali i da moramo za par eura mijenjati poreznu prijavu, financijske izvještaje itd. Pritom nisu nikad htjeli javno objaviti tablicu prema kojoj se treba izvršiti diskontiranje tako da niste imali šanse pogoditi točan iznos umanjenja porezne osnovice u PD prijavi.
Naravno da je to dovelo do sramotno malog broja prijava, kako se vidi u članku Poslovnog dnevnika kojem je Tajana prolila žuč na ovu temu (hvala na praćenju ove bitne teme), a na što smo upozoravali od početka. Najviše prijava je u prvoj godini Zakona, što je očekivano, poslije smo se ohladili (i mi smo klijentima prestali to preporučivati).
Jednostavno:
- Povećati intenzitete prema GBER-u
- Obvezati MINGOR da obradi izvještaje PRIJE roka za PD prijavu unutar 20 dana (na sve će pristati prije nego na to, ne vide zašto je problem mijenjati PD prijavu)
Ostvarenje gore navedenog:
- rasteretit će navalu na bespovratne potpore na IRI natječajima na kojima ionako nema ni blizu dosta para
- povećat će ulaganja u RD, pogotovo u IKT sektoru koji je i sada najaktivniji po tom pitanju i za koji želimo transformaciju u smjeru većeg broja produkata i inovacija
I podsjetnik nevezano uz ovo: Zakon o poticanju ulaganja (ZOPI od milja 😊), ako još niste, pogledajte to, pitajte, provjerite možete li to prijaviti…

Nova analiza IT sektora i prognoze za 2023. uz popis TOP 100 IT izvoznika. Sretno u 2023., nije baš neka jednostavna godina.

IT lani ruši rekorde, ove godine steže remen – Astra poslovni inženjering Napokon imamo objavljene rezultate poslovanja za 2022. godinu koji pokazuju da su u IT sektoru ostvareni novi rekordi, kao što smo i očekivali. Tko su TOP IT izvoznici u 2022. i što nas očekuje u 2023.godini pročitajte u Mreži. U nastavku donosimo TOP 100 IT izvoznika u 2022., prema trenutno o...