CONEO Croatia

💼 Prodaja imovine članovima društva nije samo pitanje dogovora – već i pravilnog poreznog i računovodstvenog postupanja.

Kada društvo prodaje nekretnine, vozila, opremu ili drugu imovinu svojim članovima – fizičkim osobama, ključno je pravilno utvrditi tržišnu vrijednost i odabrati odgovarajući način naplate kako bi se izbjegli dodatni porezni troškovi i rizici.

U praksi se najčešće postavljaju pitanja:
• može li se imovina prodati ispod tržišne cijene
• kako izbjeći skriveno izuzimanje dobiti
• kada nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i PDV-a
• može li se naplata izvršiti prijebojem, uporabom dobiti ili kapitalnih pričuva
• kako pravilno evidentirati takve transakcije u poslovnim knjigama

Posebnu pozornost potrebno je obratiti na prodaju ispod tržišne vrijednosti jer tada može nastati obveza obračuna poreza na dohodak od kapitala po stopi od 36% te dodatna obveza PDV-a.

Pravilno strukturirana transakcija može značajno smanjiti porezne rizike i osigurati usklađenost s poreznim i računovodstvenim propisima.

🌍 Obavijest obveznicima podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu (GIR) i obavijesti o identitetu subjekta koji podnosi prijavu

U Narodnim novinama br. 158/25 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza, kojim se uvodi potpuno nova sekcija vezana uz GloBE direktivu i Prijavu s informacijama o dopunskom porezu (GIR). Pravilnik detaljno propisuje sadržaj prijave, način popunjavanja obrazaca, pravila sigurne luke te mogućnost da Porezna uprava zatraži dodatne informacije radi provjere izračuna dopunskog poreza.

Što je važno znati?

• obveznici su sastavni subjekti multinacionalnih grupa i velike domaće grupe koje podliježu GloBE pravilima
• GIR prijava podnosi se elektronički Ministarstvu financija / Poreznoj upravi
• za prvu izvještajnu fiskalnu godinu (2024.) rok za podnošenje prijave produžen je na 18 mjeseci nakon završetka fiskalne godine
• to znači da se prva GIR prijava za razdoblje 1.1.2024. – 31.12.2024. podnosi do kraja lipnja 2026.
• za fiskalnu godinu 2025. rok podnošenja bit će ožujak 2027.

Posebno je važno obratiti pozornost i na obvezu dostave notifikacije Poreznoj upravi:

• sastavni subjekt koji neće sam podnositi GIR prijavu mora dostaviti obavijest o identitetu subjekta koji podnosi prijavu i jurisdikciji u kojoj se nalazi
• za izvještajnu 2024. godinu rok za dostavu obavijesti bio je kraj svibnja 2026.
• za svaku sljedeću godinu rok će biti kraj veljače

Porezna uprava objavila je da će:
• sustav za podnošenje notifikacija biti omogućen sredinom lipnja 2026.
• sustav za podnošenje GIR prijava biti dostupan u IV. kvartalu 2026.

Pripremite se za Vaše obveze na vrijeme - za sva pitanja i dogovor oko daljnjih koraka naš tim poreznih savjetnika stoji Vam na raspolaganju.

📌 Član uprave stranac u hrvatskom društvu – kako se obračunavaju doprinosi i primitci?

Kod imenovanja stranih državljana za članove uprave hrvatskih društava važno je razlikovati njihov pravni, porezni i socijalni status. Pravila ovise o tome dolazi li osoba iz EGP-a, Švicarske ili treće zemlje te je li u radnom odnosu u Hrvatskoj ili funkciju obavlja bez zasnivanja radnog odnosa.

U praksi se najčešće pojavljuju tri ključne situacije:
• član uprave stranac zaposlen je u hrvatskom društvu
• član uprave stranac nije zaposlen u Hrvatskoj, ali ostvaruje naknadu
• član uprave stranac već je osiguran u drugoj državi

Ako član uprave nije osiguran po drugoj osnovi, u pravilu nastaje obveza prijave na obvezna osiguranja i plaćanja doprinosa u Hrvatskoj. Iznimke ovise o potvrdi A1 ili potvrdi o socijalnom osiguranju iz države s kojom Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

Posebnu pažnju treba obratiti na članove uprave iz trećih zemalja. Ako zasnivaju radni odnos u društvu u kojem obavljaju funkciju člana uprave, za izdavanje dozvole za boravak i rad potrebno je zadovoljiti dodatne uvjete, uključujući propisanu visinu bruto plaće.

Za 2026. godinu posebno su važni sljedeći iznosi:
✔ minimalna osnovica za doprinose člana uprave zaposlenog u RH: 1.295,45 €
✔ propisana mjesečna osnovica za člana uprave koji nije osiguran po drugoj osnovi: 1.993,00 €
✔ minimalna bruto plaća za člana uprave državljanina treće zemlje u radnom odnosu: 3.024,00 €

Ako se članu uprave strancu isplaćuje naknada bez radnog odnosa, ona se najčešće oporezuje kao drugi dohodak, uz obveznu provjeru ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i statusa socijalnog osiguranja.

Zaključak je jasan: kod članova uprave stranaca nije dovoljno promatrati samo isplatu primitka. Potrebno je provjeriti boravišni status, radni odnos, obvezna osiguranja, međunarodne ugovore, potvrde o osiguranju i porezni tretman.

Pravilna priprema dokumentacije može spriječiti pogreške u obračunu, dodatna zaduženja i rizike u slučaju nadzora.

📌 Što poslodavce čeka nakon usklađivanja s EU direktivom o transparentnosti plaća?

Direktiva (EU) 2023/970 uskoro treba biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, a njezin cilj je jačanje načela jednakih plaća žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Iako Hrvatska prema dostupnim podacima ima manji jaz u plaćama od prosjeka EU-a, nova pravila donijet će važne obveze za poslodavce – posebno u području transparentnosti plaća, klasifikacije radnih mjesta i izvješćivanja.

Što se očekuje?
• veća transparentnost plaća već u postupku zapošljavanja
• obveza informiranja kandidata o početnoj plaći ili rasponu plaće
• pravo radnika na informacije o vlastitoj platnoj razini i prosječnim platnim razinama za usporedive kategorije radnika
• zabrana praksi kojima se radnicima onemogućuje razgovor o plaći u svrhu ostvarivanja prava na jednaku plaću
• potreba uspostave objektivnih i rodno neutralnih kriterija za određivanje plaća
• obveza izvješćivanja za poslodavce s najmanje 100 radnika

Posebno važna promjena odnosi se na poslodavce koji će morati jasnije definirati sustav radnih mjesta, kriterije vrednovanja rada i razloge eventualnih razlika u plaćama.

Za veće poslodavce uvodi se i obveza izvješćivanja o razlikama u plaćama žena i muškaraca, pri čemu će prvi obveznici izvješća dostavljati već od 2027. godine.
Transparentnost plaća ne znači samo novu administrativnu obvezu. Ona će dugoročno utjecati na interne politike plaća, zapošljavanje, komunikaciju s radnicima i upravljanje ljudskim potencijalima.

Zato je za poslodavce važno već sada početi razmišljati o:
✔ sistematizaciji radnih mjesta
✔ pravilnicima o radu i plaćama
✔ kriterijima za napredovanje i povećanje plaće
✔ internim procesima izvješćivanja i dokumentiranja odluka

Pravodobna priprema može značajno smanjiti rizik od budućih sporova, neusklađenosti i reputacijskih posljedica.

📌 Novosti u zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj

Od 30. travnja 2026. na snagu su stupile izmjene Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj koje donose dodatne obveze za poslodavce i jasnije definiraju uvjete zapošljavanja stranih radnika.

Novi Pravilnik detaljnije uređuje:
✔ uvjete primjerenog smještaja stranih radnika
✔ dokumentaciju potrebnu za prijavu boravišta
✔ obvezu dostave potvrde o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu za radnike iz viznog režima
✔ nova pravila vezana uz suglasnost suvlasnika zgrade u određenim slučajevima smještaja većeg broja stranih radnika

Kao dokaz osiguranog smještaja sada će se tražiti:
📄 ovjeren ugovor o najmu ili
📄 izjava vlasnika nekretnine putem novog Obrasca 18a.

Također, uvodi se i novi Obrazac 17a kojim se potvrđuje zdravstveni status i cijepni karton radnika koji dolaze iz viznog sustava.

Iako dio ovih pravila već postoji u praksi kroz postupanja MUP-a, sada su formalno propisana i postaju važan dio postupka izdavanja i produljenja dozvola za boravak i rad.

Poslodavcima se preporučuje pravodobna priprema dokumentacije kako bi se izbjegla kašnjenja i poteškoće u postupku zapošljavanja stranih radnika.

📌 Objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit – što se mijenja od 2026. godine?

U Narodnim novinama objavljen je novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit koji je stupio na snagu 16. travnja 2026., a primjenjuje se za porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2026. godine.

Izmjene donose niz novosti koje će utjecati na porezno izvještavanje, korištenje poreznih olakšica i sadržaj poreznih obrazaca.

Izdvajamo najvažnije promjene:
👉 nova pravila za investicijske fondove bez pravne osobnosti i dodatne obveze prema Poreznoj upravi
👉 izmjene kod prijave prijenosa imovine i obveze dostave dokumentacije
👉 novi redni brojevi u Obrascu PD i PD-NN
👉 posebno iskazivanje sponzorstava koja dodatno umanjuju poreznu osnovicu
👉 detaljnija pravila za uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
👉 NOVO: mogućnost iskazivanja zahtjeva za povrat, preknjiženje ili cesiju preplaćenog poreza kroz novi dio Obrasca PD
👉 izmjene Obrasca PD-IPO povezane s fiskalizacijom eRačuna

Važno je naglasiti da se dio novih pravila primjenjuje već za prijave poreza na dobit za 2026. godinu, dok se za određene prijave podnesene prije stupanja Pravilnika na snagu i dalje koriste „stari“ obrasci.

📊 Posebnu pažnju poduzetnici bi trebali obratiti na:
✔️ nova pravila iskazivanja sponzorstava
✔️ evidenciju poreza plaćenog u inozemstvu
✔️ izmjene vezane uz eRačune i PD-IPO obrazac
✔️ način iskazivanja povrata poreza

Pravodobna priprema i razumijevanje novih obrazaca i pravila bit će ključni za pravilno porezno izvještavanje i izbjegavanje pogrešaka u 2026. godini.

📌 Bolovanje na teret poslodavca – što trebate znati?

Kada je radnik privremeno nesposoban za rad, naknadu plaće u početnom razdoblju bolovanja isplaćuje poslodavac. Međutim, u praksi često dolazi do nejasnoća oko trajanja, iznosa i načina obračuna.

👉 Ključne informacije:
✅ Poslodavac snosi trošak bolovanja za prvih 42 dana (odnosno 7 dana za određene kategorije radnika)
✅ Nakon tog razdoblja, naknadu i dalje isplaćuje poslodavac, ali se trošak refundira od strane HZZO-a
✅ Naknada za bolovanje je oporeziva i ulazi u bruto plaću
✅ Minimalna naknada iznosi 70% prosječne plaće iz prethodnih 6 mjeseci
✅ Poslodavac može ugovoriti i viši iznos naknade

📊 U određenim situacijama radnik ima pravo na 100% naknade, primjerice kod komplikacija u trudnoći, ozljede na radu ili njege djeteta – tada trošak ne snosi poslodavac, već HZZO ili državni proračun.

Važno je pravilno razumjeti razliku između bolovanja na teret poslodavca i onog koje se refundira, kako bi se izbjegle pogreške u obračunu i osigurala usklađenost s propisima.

➡️ Donosimo detaljan pregled pravila, obračuna i posebnih slučajeva – pročitajte cijeli članak i budite sigurni u svoje postupanje.

Godišnji odmor nije samo pravo – već i često izvor nedoumica u praksi. 🌴

Znate li koliko vam dana pripada, kada stječete pravo na puni godišnji i što se događa ako promijenite poslodavca? 🤔

Prema Zakonu o radu:
📅 minimalno pravo je 4 tjedna godišnjeg odmora (najčešće 20 radnih dana)
📅 puni godišnji odmor stječe se nakon 6 mjeseci neprekidnog rada
📅 ako ne ispunjavate uvjet – imate pravo na razmjerni dio (1/12 po mjesecu rada)

Važno je znati i:
📌 ugovor na određeno ne utječe na pravo na godišnji odmor
📌 neiskorišteni godišnji može se prenijeti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine
📌 naknada umjesto godišnjeg odmora dopuštena je samo kod prestanka radnog odnosa
📌 konačnu odluku o terminu korištenja donosi poslodavac

U praksi, pravilno razumijevanje ovih pravila ključno je i za poslodavce i za radnike – kako bi se izbjegle pogreške, nesporazumi i potencijalni pravni rizici.

Ako niste sigurni kako primijeniti pravila u vašoj situaciji – javite se. CONEO Croatia vam može pomoći u tumačenju i pravilnoj primjeni Zakona o radu. 🤝

🌷 Majčin dan prilika je da odamo priznanje svim majkama, njihovoj snazi, podršci i predanosti kojom svakodnevno balansiraju brojne životne uloge.

Bilo da su oslonac, inspiracija ili pokretačka snaga, majke donose posebnu vrijednost i toplinu u naše domove, ali i u profesionalne zajednice kojima pripadaju.

Njihova podrška često je ono što daje sigurnost, motivaciju i osjećaj da je sve lakše kada imamo nekoga uz sebe.

Hvala vam na svemu što ulažete, pružate i nesebično dijelite, svaki dan. 🌸

Stupila su na snagu nova pravila za stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora – a donose nekoliko važnih promjena koje je važno na vrijeme razumjeti.

U trogodišnjem razdoblju i dalje je potrebno ostvariti 120 sati edukacije, ali sada uz drugačiju strukturu:
✅ najmanje 90 sati iz osnovnih aktivnosti (ranije 60)
✅ 30 sati iz ostalih aktivnosti

Na godišnjoj razini ukida se stroga struktura po područjima, ali ostaje obveza:
👉 najmanje 10 sati godišnje iz područja „A“

Novost je i veća fleksibilnost – većina sati može se rasporediti tijekom trogodišnjeg razdoblja, ali je preporuka planirati usavršavanje kontinuirano, a ne odgađati za zadnju godinu.

Dodatno:
➡️ ukida se proporcionalno smanjenje sati u posebnim okolnostima (npr. rodiljni dopust)
➡️ uvodi se mogućnost produljenja razdoblja usavršavanja
➡️ za revizore koji rade na izvještajima o održivosti propisano je dodatnih 30 sati u tri godine

Važno je naglasiti da će konačni detalji biti definirani Pravilnikom koji se očekuje do 30.6.2026.

Ako želite biti sigurni da ste usklađeni s novim pravilima i izbjeći rizike – pravovremeno planiranje je ključ.