CONEO Croatia

🌍 Minimalni globalni porez na dobit (Pillar 2)

Od 15. lipnja 2026. putem sustava ePorezna omogućena je registracija izvjestitelja te dostava obavijesti (notifikacije) o obvezi podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu (GIR) za prvu izvještajnu fiskalnu godinu 2024.

Riječ je o važnom koraku za multinacionalne grupe i velike domaće grupe koje podliježu pravilima minimalnog globalnog poreza na dobit.

Što je važno znati?
✔️ Registracija izvjestitelja i dostava GIR notifikacije sada su dostupni putem sustava ePorezna
✔️ Obveza se odnosi na subjekte obuhvaćene pravilima minimalnog globalnog poreza na dobit (Pillar 2)
✔️ GIR notifikacija predstavlja prvi korak u ispunjavanju obveza za izvještajnu fiskalnu godinu 2024.
✔️ Sama Prijava s informacijama o dopunskom porezu (GIR) podnosit će se tijekom IV. kvartala 2026. godine

S obzirom na nove obveze i rokove, preporučljivo je pravovremeno provjeriti status društva i obveze izvještavanja kako bi se izbjegli administrativni i porezni rizici.

Izmjene Zakona o strancima stupaju na snagu 4. lipnja 2026. godine i donose značajne promjene za poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja.

Cilj izmjena je pojednostavniti administrativne postupke, unaprijediti zaštitu stranih radnika te osigurati učinkovitiju provedbu propisa u skladu s europskim migracijskim pravilima.

Najvažnije novosti uključuju:
✅ dozvole za boravak i rad neće moći ishoditi poslodavci koji aktivno ne obavljaju registriranu djelatnost povezanu sa zanimanjem za koje traže radnika
✅ radnik za kojeg je proveden test tržišta rada moći će raditi samo na području policijske uprave za koju je test proveden
✅ za deficitarna zanimanja rad će biti moguć samo na područjima gdje je zanimanje službeno proglašeno deficitarnim
✅ mijenjaju se uvjeti za dobivanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
✅ dodatno se pojednostavljuje promjena poslodavca i zanimanja
✅ uvodi se obveza polaganja ispita poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma

Važno je naglasiti da se obveza polaganja ispita hrvatskog jezika neće primjenjivati odmah. Ova odredba stupa na snagu tek 4. lipnja 2027. godine te će se od tada dokaz o položenom ispitu priložiti uz zahtjeve za izdavanje ili produljenje dozvole za boravak i rad.

Dozvole izdane prema dosadašnjim propisima ostaju važeće do isteka roka na koji su izdane, a svi postupci pokrenuti prije 4. lipnja 2026. dovršit će se prema pravilima koja su bila na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva.

Poslodavcima se preporučuje pravovremeno upoznavanje s novim pravilima kako bi planiranje zapošljavanja stranih radnika uskladili s novim zakonskim zahtjevima.

Godišnji odmor nije samo pravo – već i često izvor nedoumica u praksi. 🌴

Znate li koliko vam dana pripada, kada stječete pravo na puni godišnji i što se događa ako promijenite poslodavca? 🤔

Prema Zakonu o radu:
📅 minimalno pravo je 4 tjedna godišnjeg odmora (najčešće 20 radnih dana)
📅 puni godišnji odmor stječe se nakon 6 mjeseci neprekidnog rada
📅 ako ne ispunjavate uvjet – imate pravo na razmjerni dio (1/12 po mjesecu rada)

Važno je znati i:
📌 ugovor na određeno ne utječe na pravo na godišnji odmor
📌 neiskorišteni godišnji može se prenijeti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine
📌 naknada umjesto godišnjeg odmora dopuštena je samo kod prestanka radnog odnosa
📌 konačnu odluku o terminu korištenja donosi poslodavac

U praksi, pravilno razumijevanje ovih pravila ključno je i za poslodavce i za radnike – kako bi se izbjegle pogreške, nesporazumi i potencijalni pravni rizici.

Ako niste sigurni kako primijeniti pravila u vašoj situaciji – javite se. CONEO Croatia vam može pomoći u tumačenju i pravilnoj primjeni Zakona o radu. 🤝

Transparentnost plaća više nije samo pitanje interne politike poslodavca – od lipnja 2026. postaje zakonska obveza u cijeloj Europskoj uniji.

Direktiva o transparentnosti plaća donosi potpuno nova pravila za poslodavce i jača prava radnika kada je riječ o jednakim plaćama žena i muškaraca za jednak ili jednakovrijedan rad.

Što to konkretno znači za poslodavce?
➡️ kandidati za posao imat će pravo unaprijed znati raspon plaće za radno mjesto
➡️ poslodavci više neće smjeti pitati kandidate koliku su plaću imali na prethodnim poslovima
➡️ radnici će moći tražiti informacije o platnim razredima i kriterijima za određivanje plaća
➡️ uvodi se obveza izvješćivanja o razlikama u plaćama između muškaraca i žena
➡️ ako razlika u plaći prelazi 5% bez objektivnog opravdanja, poslodavac će morati provesti analizu i ukloniti nejednakosti

Obveze izvješćivanja uvode se postupno, ovisno o broju zaposlenih:
👉 250+ zaposlenih – izvješćivanje svake godine od 2027.
👉 150 – 249 zaposlenih – svake tri godine od 2027.
👉 100 – 149 zaposlenih – svake tri godine od 2031.

Direktiva ne mijenja samo pravila izvješćivanja, već i način na koji će poslodavci morati strukturirati sustave plaća, napredovanja i internu dokumentaciju.

Poslodavci koji se na vrijeme pripreme smanjit će pravne i rep**acijske rizike te lakše graditi transparentnije i konkurentnije radno okruženje.

Porezni tretman reprezentacije, seminara, cateringa i teambuildinga često u praksi otvara više pitanja nego odgovora.

Je li svaki poslovni ručak reprezentacija?
Kada catering na događaju postaje porezno nepriznat trošak?
Može li teambuilding postati primitak u naravi zaposlenika?

Kod ovih troškova ključna nisu samo knjiženja, već i stvarna svrha događaja, prisutne osobe te dokumentacija koja može potvrditi poslovni karakter troška.

Ako se organizira seminar za klijente ili poslovne partnere, troškovi edukacije i organizacije mogu biti poslovno priznati, dok hrana i piće često imaju obilježje reprezentacije. S druge strane, interni seminari zaposlenika, edukacije i službena putovanja imaju potpuno drugačiji porezni tretman.

Posebnu pažnju treba obratiti i na teambuildinge. Ako događaj nema stvarni edukacijski ili poslovni sadržaj, već služi isključivo razonodi zaposlenika, može nastati obveza obračuna primitka u naravi i dodatnih poreza i doprinosa.

Kod ovakvih troškova najvažnije je pravilno razlikovati:
✅ reprezentaciju
✅ edukaciju zaposlenika
✅ poslovne događaje
✅ primitke u naravi
✅ neoporezive troškove službenog p**a

Porezni tretman ne određuje naziv računa, već stvarna narav troška i kvalitetna dokumentacija.

📊 Hrvatska je među državama EU-a koje omogućuju prijenos poreznog gubitka u razdoblju od pet godina.

Porezni gubitak nastaje kada su rashodi i troškovi poduzetnika veći od ostvarenih prihoda, a njegova mogućnost prijenosa važan je instrument za smanjenje porezne osnovice u budućim razdobljima.

Prema analizi Tax Foundationa:
• 19 europskih država dopušta prijenos poreznog gubitka bez vremenskog ograničenja
• Hrvatska omogućuje prijenos gubitka tijekom pet godina
• među državama s istim pravilom su i Slovenija, Poljska, Mađarska, Češka i Rumunjska
• samo manji broj država dopušta prijenos gubitka i na prethodna porezna razdoblja – Hrvatska nije među njima

To u praksi znači da se, primjerice, u prijavi poreza na dobit za 2026. godinu još uvijek može koristiti porezni gubitak iz 2021. godine.

Mogućnost prijenosa poreznih gubitaka posebno je važna za poduzetnike u industrijama s izraženim cikličkim promjenama, većim investicijskim rizicima i nestabilnijim prihodima jer omogućuje uravnoteženje poreznog opterećenja kroz više poslovnih razdoblja.

Istovremeno, pojedine države uvode dodatna ograničenja – primjerice limitiranje odbitka na određeni postotak oporezivog prihoda – dok neke zemlje postupno pooštravaju pravila prijenosa gubitaka.

🏡 Jesu li iznajmljivači obveznici fiskalizacije?

S približavanjem pune primjene Fiskalizacije 2.0, sve je više pitanja o tome odnose li se nove obveze i na privatne iznajmljivače apartmana, kuća i soba.

Važno je razlikovati:
✅ fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji (Fiskalizacija 1.0)
✅ obvezu izdavanja i zaprimanja eRačuna (Fiskalizacija 2.0)

Što to znači za iznajmljivače?
➡️ privatni iznajmljivači koji ostvaruju dohodak od imovine i plaćaju paušalni porez nisu obveznici fiskalizacije računa građanima
➡️ i dalje su obvezni izdati račun gostu za pruženu uslugu
➡️ ako usluge pružaju kroz obrt ili trgovačko društvo – tada postaju obveznici fiskalizacije
➡️ iznajmljivači obveznici PDV-a u određenim slučajevima moraju izdavati i fiskalizirati eRačune poslovnim subjektima

Dodatno, obveznici PDV-a koji pružaju usluge smještaja postaju i obveznici zaprimanja eRačuna za troškove poslovanja poput režija, održavanja i drugih ulaznih računa.

Fiskalizacija 2.0 donosi nove administrativne obveze, zbog čega je važno na vrijeme provjeriti vlastiti porezni status i način poslovanja.

💼 Prodaja imovine članovima društva nije samo pitanje dogovora – već i pravilnog poreznog i računovodstvenog postupanja.

Kada društvo prodaje nekretnine, vozila, opremu ili drugu imovinu svojim članovima – fizičkim osobama, ključno je pravilno utvrditi tržišnu vrijednost i odabrati odgovarajući način naplate kako bi se izbjegli dodatni porezni troškovi i rizici.

U praksi se najčešće postavljaju pitanja:
• može li se imovina prodati ispod tržišne cijene
• kako izbjeći skriveno izuzimanje dobiti
• kada nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i PDV-a
• može li se naplata izvršiti prijebojem, uporabom dobiti ili kapitalnih pričuva
• kako pravilno evidentirati takve transakcije u poslovnim knjigama

Posebnu pozornost potrebno je obratiti na prodaju ispod tržišne vrijednosti jer tada može nastati obveza obračuna poreza na dohodak od kapitala po stopi od 36% te dodatna obveza PDV-a.

Pravilno strukturirana transakcija može značajno smanjiti porezne rizike i osigurati usklađenost s poreznim i računovodstvenim propisima.

🌍 Obavijest obveznicima podnošenja Prijave s informacijama o dopunskom porezu (GIR) i obavijesti o identitetu subjekta koji podnosi prijavu

U Narodnim novinama br. 158/25 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza, kojim se uvodi potpuno nova sekcija vezana uz GloBE direktivu i Prijavu s informacijama o dopunskom porezu (GIR). Pravilnik detaljno propisuje sadržaj prijave, način popunjavanja obrazaca, pravila sigurne luke te mogućnost da Porezna uprava zatraži dodatne informacije radi provjere izračuna dopunskog poreza.

Što je važno znati?

• obveznici su sastavni subjekti multinacionalnih grupa i velike domaće grupe koje podliježu GloBE pravilima
• GIR prijava podnosi se elektronički Ministarstvu financija / Poreznoj upravi
• za prvu izvještajnu fiskalnu godinu (2024.) rok za podnošenje prijave produžen je na 18 mjeseci nakon završetka fiskalne godine
• to znači da se prva GIR prijava za razdoblje 1.1.2024. – 31.12.2024. podnosi do kraja lipnja 2026.
• za fiskalnu godinu 2025. rok podnošenja bit će ožujak 2027.

Posebno je važno obratiti pozornost i na obvezu dostave notifikacije Poreznoj upravi:

• sastavni subjekt koji neće sam podnositi GIR prijavu mora dostaviti obavijest o identitetu subjekta koji podnosi prijavu i jurisdikciji u kojoj se nalazi
• za izvještajnu 2024. godinu rok za dostavu obavijesti bio je kraj svibnja 2026.
• za svaku sljedeću godinu rok će biti kraj veljače

Porezna uprava objavila je da će:
• sustav za podnošenje notifikacija biti omogućen sredinom lipnja 2026.
• sustav za podnošenje GIR prijava biti dostupan u IV. kvartalu 2026.

Pripremite se za Vaše obveze na vrijeme - za sva pitanja i dogovor oko daljnjih koraka naš tim poreznih savjetnika stoji Vam na raspolaganju.

📌 Član uprave stranac u hrvatskom društvu – kako se obračunavaju doprinosi i primitci?

Kod imenovanja stranih državljana za članove uprave hrvatskih društava važno je razlikovati njihov pravni, porezni i socijalni status. Pravila ovise o tome dolazi li osoba iz EGP-a, Švicarske ili treće zemlje te je li u radnom odnosu u Hrvatskoj ili funkciju obavlja bez zasnivanja radnog odnosa.

U praksi se najčešće pojavljuju tri ključne situacije:
• član uprave stranac zaposlen je u hrvatskom društvu
• član uprave stranac nije zaposlen u Hrvatskoj, ali ostvaruje naknadu
• član uprave stranac već je osiguran u drugoj državi

Ako član uprave nije osiguran po drugoj osnovi, u pravilu nastaje obveza prijave na obvezna osiguranja i plaćanja doprinosa u Hrvatskoj. Iznimke ovise o potvrdi A1 ili potvrdi o socijalnom osiguranju iz države s kojom Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

Posebnu pažnju treba obratiti na članove uprave iz trećih zemalja. Ako zasnivaju radni odnos u društvu u kojem obavljaju funkciju člana uprave, za izdavanje dozvole za boravak i rad potrebno je zadovoljiti dodatne uvjete, uključujući propisanu visinu bruto plaće.

Za 2026. godinu posebno su važni sljedeći iznosi:
✔ minimalna osnovica za doprinose člana uprave zaposlenog u RH: 1.295,45 €
✔ propisana mjesečna osnovica za člana uprave koji nije osiguran po drugoj osnovi: 1.993,00 €
✔ minimalna bruto plaća za člana uprave državljanina treće zemlje u radnom odnosu: 3.024,00 €

Ako se članu uprave strancu isplaćuje naknada bez radnog odnosa, ona se najčešće oporezuje kao drugi dohodak, uz obveznu provjeru ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i statusa socijalnog osiguranja.

Zaključak je jasan: kod članova uprave stranaca nije dovoljno promatrati samo isplatu primitka. Potrebno je provjeriti boravišni status, radni odnos, obvezna osiguranja, međunarodne ugovore, potvrde o osiguranju i porezni tretman.

Pravilna priprema dokumentacije može spriječiti pogreške u obračunu, dodatna zaduženja i rizike u slučaju nadzora.