Konto 71 - Knjigovodstveni servis

Postupak Otvaranja Paušalnog Obrta

1. ODABIR NAZIVA, DJELATNOSTI I SJEDIŠTA OBRTA

• Naziv i djelatnost obrta određuje obrtnik.
• Djelatnost se određuje prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti.
• Ako se obrt obavlja na više različitih lokacija, tada je
sjedište u jednom od mjesta koje odredi obrtnik.
• Ako obrtniku za obavljanje obrta nije potreban
prostor, tada je sjedište njegova adresa prebivališta
odnosno boravišta.

2. PRIJAVA U OBRTNI REGISTAR

Obrt se može registrirati u nadležnom uredu ili putem
aplikacije e-građani. Za prijavu je potreban OR
obrazac te osobna iskaznica.

3. PRIJAVA U OBRTNI REGISTAR

Obrt se može registrirati u nadležnom uredu ili putem
aplikacije e-građani. Za prijavu je potreban OR
obrazac te osobna iskaznica.
Otvorite obrt online - putem Start-a!

4. OTVARANJE ŽIRORAČUNA U BANCI

Za otvaranje žiroračuna potrebni su: osobna iskaznica,
rješenje o upisu obrta u Obrtni registar, obrtnica i
pečat.

5. PRIJAVA NA MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO
OSIGURANJE

Potrebno predati 2 obrasca (tiskanica M – 11 i tiskanica
M – 1P) te presliku rješenja o početku poslovanja obrta.

Navedeni obrasci predaju se prazni samo s pečatom i
potpisom obrtnika.

Upis na zdravstveno osiguranje automatizmom će se
izvršiti prilikom prijave na mirovinsko osiguranje.

6. PRIJAVA U POREZNOJ UPRAVI

Prijavu obrta u Poreznoj upravi potrebno je izvršiti u roku
od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti.

Obrtnik je dužan predati RPO obrazac.

Na navedenom obrascu potrebno je odabrati
mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka.

7. KOMORSKI DOPRINOS

Komorski doprinos se plaća tromjesečno 31,92 eura.

Plaćanja komorskog doprinosa se oslobađaju obrtnici
novootvorenih obrta za prve dvije godine obavljanja
obrta (novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis
obrtnika u Obrtni registar).

8. VOĐENJE EVIDENCIJE

Vlasnici paušalnog obrta dužni su voditi i imati:

• Knjigu prometa (KPR) – evidencija izdanih i
naplaćenih računa

• PO-SD obrazac

• Odluku o visini blagajničkog maksimuma – obrtnik
njome određuje svotu blagajničkog maksimuma
iznad kojega je dužan istu položiti na račun obrta

• Interni akt o fiskalizaciji – njime se donosi odluka o
pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa,
poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora
i operatera na naplatnim uređajima.

• Evidenciju radnog vremena, obračunske liste za
plaće i JOPPD obrazac (ako ima zaposlenih).

9. OBAVEZNI POREZI I DOPRINOSI

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno.
Obvezni mjesečni doprinosi plaćaju se do 15. dana u
mjesecu za prethodni mjesec.

Što je to paušalni obrt?

Paušalni je obrt kao i svaki drugi obrt, ali s paušalnim načinom
oporezivanja.

-Unaprijed plaćate porez državi ovisno o primitku kojeg
ostvarite

-Plaćate porez na dohodak paušalno

-Manji obvezni doprinosi

-Mogućnost samostalnog vođenja poslovnih knjiga

-Ako obrt nema zaposlenih radnika, obrtnik tada vodi
samo evidenciju o prometu (obrazac KPR) te predaje
obrazac PO-SD istekom godine


Najveća prednost: davanja prema državi su mala,
a papirologija minimalna!

🎁 Isplata neoporezivih primitaka radnicima u vrijeme darivanja 🎁

Nadolazeći blagdani i vrijeme darivanja idealna su prilika da poslodavci nagrade svoje radnike za naporan trud i rad tijekom cijele godine. Radnik ima pravo na prigodne nagrade i nagrade za radne rezultate ako je isto propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili internim aktom poslodavca. Ako isto nije definirano navedenim aktima, poslodavac to može odrediti svojom odlukom.

Neoporeziva svota koja se može isplatiti radnicima kao prigodna nagrada (npr. božićnica) je 700,00 €, dar djeci 140,00 € i dar u naravi 133,00 € godišnje. Božićnica i ostale prigodne nagrade ne isključuju neoporezivu isplatu nagrade za radne rezultate u svoti od 1.120,00 € godišnje.

Pravo na isplatu prigodne nagrade i ostale nagrade pripada radniku samo ako je to pravo definirano u nekom internom aktu poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Zakon o radu ne propisuje pravo radniku na primitak božićnice i ostalih prigodnih darova, dar u naravi i dar djetetu do 15 godina života, nego se isto propisuje u nekom drugom internom aktu poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Ako poslodavac navedeno pravo nije dao radniku, bez obzira na to što porezni propisi omogućavaju neoporezivu isplatu, radnik ne ostvaruje pravo na isplatu spomenutih darova.

Prema Pravilniku o porezu na dohodak propisano je da poslodavac može radnicima isplatiti neoporezivo u vrijeme blagdana:

Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica i sl.) do 700,00 eura godišnje

Dar djetetu do 15 godina života (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina života) do 140,00 eura godišnje

Dar u naravi do 133,00 eura godišnje

Prigodne nagrade i dar djetetu moguće je isplatiti u gotovu novcu, na tekući račun radnika, ali i u naravi. Međutim, dar u naravi ne može se isplatiti u novcu.

Sukladno članku 8. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac prilikom isplate nagrade treba napisati odluku u kojoj navodi članke na temelju kojih koristi pravo na neoporezivost prilikom isplate.